Veza između creva i mozga je jača nego što se misli

Milioni ljudi širom sveta koji se bore s nesanicom mogli bi u budućnosti rešenje da pronađu u tretmanima usmerenim na – stomak. Najnovija genetska analiza, koju je sproveo tim naučnika s Medicinskog univerziteta u Nankingu u Kini, nudi snažan dokaz da između mikrobioma creva i kvaliteta sna postoji dvosmerna uzročno-posledična veza.

Ovo otkriće znači da određene crevne bakterije mogu direktno da izazovu nesanicu, dok istovremeno loš san drastično menja ravnotežu bakterija u digestivnom traktu, stvarajući tako začarani krug.

Bakterije koje štite i bakterije koje ometaju san

Studija, objavljena u naučnom časopisu General Psychiatry, koristila je naprednu tehniku Mendelijanske randomizacije kako bi analizirala genetske podatke više od 387.000 osoba s problemom nesanice. Naučnici su otkrili da 14 grupa bakterija u crevima značajno povećava rizik od nesanice, dok je osam grupa povezano s njenim smanjenjem.

Jedna od bakterijskih grupa, nazvana Odoribakter, pokazala se posebno zanimljivom. Iako se generalno povezuje s boljim zdravljem creva, ova studija sugeriše da bi mogla biti povezana s višim rizikom od nesanice. Dr Ši Šangjun (Shi Shangyun), prvi autor studije, istakao je da ova istraživanja imaju potencijal da iz temelja promene naše razumevanje nesanice.

Tajna je u Osi creva-mozak

Veza između creva i mozga ostvaruje se putem takozvane Ose creva-mozak, složene komunikacione mreže koja uključuje nervne puteve i signalne molekule. Crevne bakterije aktivno proizvode neurotransmitere (poput serotonina, hormona ključnog za regulaciju raspoloženja i sna) i kratkolančane masne kiseline, čime direktno utiču na funkciju mozga.

Istraživanje je potvrdilo da se ovaj uticaj odvija u oba smera: kada nesanica nastupi, ona narušava ritmove tela, što dovodi do smanjenja korisnih bakterija u crevima i povećanja onih nepoželjnih, dodatno pogoršavajući problem spavanja.

Budućnost lečenja nesanice: Fekalne transplantacije?

Iako su potrebne dalje studije na raznovrsnijim populacijama, novi nalazi ukazuju na potpuno novu generaciju terapija. Naučnici sugerišu da bi se nesanica u budućnosti mogla lečiti ciljanim intervencijama u crevima.

To bi moglo da uključuje personalizovani unos probiotika (korisne bakterije, npr. iz jogurta ili fermentisanog kupusa), prebiotika (vlakna koja hrane dobre bakterije) ili, u ekstremnijim slučajevima, fekalne transplantacije, metode koja se već istražuje za lečenje drugih hroničnih stanja povezanih s disbalansom mikrobioma.

Do tada, naučnici naglašavaju da je održavanje zdrave i raznolike crevne mikroflore, putem ishrane bogate vlaknima i fermentisanom hranom, jedan od najboljih koraka koje možemo preduzeti za bolji i kvalitetniji san.

Autor: redportal.rs