DNK nam je odavno pokazala da smo se mešali sa neandertalcima, sada znamo GDE

Poprilično je poznata činjenica da su se homosapiensi i neandertalci mešali, iako su mnoge studije istraživale hronološki kada je do toga moglo da dodje, napokon imamo i studiju koja pokazuje i gde je do mešanja došlo.

Naučnici su detaljno analizirali geaografsku distribuciju obe rase hominida u jugozapadnoj Aziji i jugoistočnoj Evropi u vremenskom periodu kada bi do mešanja moglo doći, odnosno tokom kasnog pleistocena.

Podaci su jasno pokazali gde su se dve vrste preklapale i najverovatnije mešale jedan sa drugom - u Zagros planinama, dugom planinskom lancu na persijskom platou u današnjem Iranu, severnom Iraku i u jugoistočnoj Turskoj.

Planine Zagrosa su bile idealno mesto za sastanak dve vrste hominida. Ceo region je bio bogat biodiverzitetom i posedovao je topografiju pogodnu za velike populacije ljudi. Pored toga,veliki broj populacija iz drugih delova planete je prolazilo ovuda, posebno nakon klimatskih promena u Pleistocenu kada je ceo region bio koridor.

Lokacija se takođe odlično poklapa sa arheološkim nalazima i genetskim dokazima. Region Zagrosa je bogat arheološkim lokalitetima u kojima se nalaze kako ostaci neandertalaca tako i praistorijskog homosapiensa.

Nasleđe ovog mešanja i dalje živi danas. Naučnici su otkrili da su se neandertalci i homosapiensi mešali 2010. godine kada je prvi put uspešno i u potpunosti sekvenciran genom neandertalaca.

Daljim analizama utvrđeno je da između 1 i 4 % procenta genoma svih neafričkih populacija ljudi živih danas poreklom od Neandertalaca. Ovi geni nastavljaju da utiču na mnoge faktore u našem izgledu i ponašanju, od velikih noseva, veće tolerancije na bol, pa sve do veće podložnosti COVID-19 i depresije.

Studija je objavljena u žurnalu Scientific Reports.

Autor: redportal.rs