Zagađenje, vrućine i manjak hlada. Atina postaje simbol urbanog pregrevanja Balkana, a drveće praktično nestaje ispod točkova ☝️

Atina, glavni grad Grčke, suočava se sa ozbiljnim disbalansom između betona i zelenila. Prema analizama lokalnih urbanista, u ovom gradu ima čak 20 puta više automobila nego drveća, što je alarmantan podatak za grad koji se već godinama bori sa zagađenjem i ekstremnim vrućinama.

Sa više od 3 miliona stanovnika i oko 4,4 miliona registrovanih vozila, Atina postaje jedan od najzagađenijih gradova južne Evrope. Istovremeno, broj stabala u javnim prostorima je toliko nizak da mnogi delovi grada nemaju ni osnovnu hladovinu tokom letnjih meseci.

Zelene površine, koje su nekada bile sastavni deo atinskih kvartova, ustupile su mesto zgradama, saobraćaju i asfaltu. Klimatske promene dodatno pogoršavaju situaciju. Naime, temperatura u centru grada leti neretko prelazi 40°C, a manjak drveća znači da grad doslovno nema pluća koja bi ga rashladila i pročistila vazduh.

Ekolozi i građanske inicijative pozivaju vlasti na hitnu sadnju drveća, ozelenjavanje krovova i ulaganja u održivu infrastrukturu.

Autor: Balša Stupar