Dalja analiza otkrila je da primati sa dužim palčevima imaju veći neokorteks, deo mozga odgovoran za kogniciju, senzacije i planiranje pokreta

Nova studija pokazuje da dužina palca kod primata može biti povezana sa veličinom mozga, sugerišući da su inteligencija i manuelna spretnost evoluirale zajedno.

- Možemo da zamislimo scenario u kojem primat ili čovek postaje inteligentniji, a s tim dolazi i sposobnost da planira akcije, razmišlja o onome što radi rukama i uviđa da je neki način efikasniji od drugog.Oni sa dužim palčevima ili većom sposobnošću da manipulišu predmetima imali su veće šanse za uspeh - izjavila je dr Džoana Bejker, vodeća autorka istraživanja sa Univerziteta u Redingu.

Odvojeni palčevi oduvek su smatrani ključnim faktorom ljudske evolucije, jer su omogućili bolje hvatanje i korišćenje alata. Ipak, naučnici su želeli da provere da li i sama dužina palca igra značajnu ulogu. Bejker i njen tim analizirali su masu mozga i dužinu palca kod 94 vrste primata, od lemura do naših homininskih predaka.

Rezultati, objavljeni u časopisu Communications Biology, pokazuju da ljudi i većina hominina imaju znatno duže palčeve nego što bi se očekivalo prema proporcijama šake. Ipak, kada se uzme u obzir veličina mozga, pojavljuje se jasan obrazac - duži palčevi su povezani sa većim mozgom kod svih primata.

- Ne tvrdimo da ljudi nemaju izuzetno duge palčeve i velike mozgove, imaju. Ali, kada se pogleda šira slika, vidi se da ta povezanost postoji kod svih primata. Jedini izuzetak bio je rani hominin Australopithecus sediba, koji je imao neobično dug palac u odnosu na veličinu mozga, verovatno zbog načina života koji je podrazumevao i život na drveću i život na tlu - objašnjava Bejker.

Dalja analiza otkrila je da primati sa dužim palčevima imaju veći neokorteks, deo mozga odgovoran za kogniciju, senzacije i planiranje pokreta.

- Iznenađujuće je da se ne radi o drugim delovima mozga povezanima sa motoričkom kontrolom, poput malog mozga - dodala je Bejker.

Ipak, istraživanje ne sugeriše da se sama dužina palca može koristiti kao pokazatelj upotrebe alata, jer je odnos sa mozgom prisutan kod svih primata, bez obzira na to da li koriste alate.

Dr Fotios Aleksandros Karakostis sa Univerziteta u Tibingenu, koji nije učestvovao u studiji, ocenjuje da rezultati ukazuju na to da su se ruke i mozak verovatno razvijali paralelno. Međutim, ističe da palčevi i veličina mozga sami po sebi nisu dovoljni da objasne ljudsku spretnost.

- Potrebna su dodatna istraživanja, uključujući analize drugih anatomskih karakteristika šake, biomehaničke simulacije i eksperimente na nivou neuralnih mehanizama - dodao je on.

Autor: Redportal.rs