Njegova najzapaženija poseta bila je povezana sa snimanjem filma Bitka na Neretvi ☝️

Na današnji dan, 5. avgusta 1984., svet je izgubio jednog od najslavnijih glumaca 20. veka Ričarda Bartona. Rođen u Velsu, Barton je bio poznat po svom dubokom glasu, izuzetnoj harizmi i burnom privatnom životu, naročito po vezi sa glumicom Elizabet Tejlor. Iza sebe je ostavio bogatu filmsku karijeru, uključujući uloge u ostvarenjima kao što su Kleopatra, Ko se boji Virdžinije Vulf? i Noć generala.

Ono što mnogi u bivšoj Jugoslaviji pamte jesu njegove posete bivšoj državi, koje su ostavile snažan utisak i na publiku i na kulturnu scenu te zemlje.

Barton je u Jugoslaviju prvi put došao krajem šezdesetih godina, a kasnije je često boravio na ovim prostorima, kako zbog poslovnih angažmana, tako i zbog bliskih veza sa tadašnjim jugoslovenskim političkim i umetničkim elitama. Njegova najzapaženija poseta bila je povezana sa snimanjem filma Bitka na Neretvi (1969), epskog ratnog spektakla koji je okupio međunarodne zvezde i bio jedan od najskupljih filmova ikada snimljenih u Jugoslaviji. Barton je u filmu tumačio lik britanskog pukovnika.

Tokom snimanja, Barton je boravio u BiH, ali i posećivao Beograd i ostale gradove u Srbiji, gde su ga ljudi oduševljeno dočekivali. Bio je poznat po neposrednosti, uživao je u razgovorima sa lokalnim glumcima i građanima, često bez pratnje, u kafanama i restoranima. Posebno se sprijateljio sa Batom Živojinovićem i Ljubišom Samardžićem, sa kojima je ostao u kontaktu godinama.

Njegova veza sa Jugoslavijom ogledala se i u poštovanju koje je imao prema Josipu Brozu Titu. Više puta je javno govorio o svom divljenju prema maršalu i njegovom načinu vođenja države. Pričalo se i da je razmatrao da kupi kuću na jadranskoj obali, toliko mu se dopala atmosfera.

Ričard Barton nije bio samo holivudska zvezda, u Jugoslaviji je viđen kao prijatelj zemlje, umetnik koji je cenio njenu istoriju, narod i kulturu. Njegova poseta ostaje upamćena kao redak trenutak u kome su se Holivud i Balkan sreli, iskreno i bez distance i to u vremenu velikih podela u svetu.

Autor: Balša Stupar