O njoj pisali Nele Karajlić i Vuk Drašković ✒️

Kuća uglednog srpskog trgovca i zadužbinara Alekse Krsmanovića poslužila je 1918. godine za smeštaj regenta Aleksandra Karađorđevića i njegovog dvora, budući da je Stari dvor, koji se nalazi u blizini, teško oštećen tokom Prvog svetskog rata.

Izgrađena 1885. godine po planovima Jovana Ilkića, služila je kao porodična kuća trgovca Markovića, ali ju je on morao prodati nakon samo tri godine, usled velikih dugova. Tada su je kupili Dimitrije i Aleksa Krsmanović, braća i imućni trgovci rodom iz Tuzle. Aleksa je živeo u njoj do svoje smrti, početkom 1914. godine, neposredno uoči Velikog rata.

Kada su 1. novembra 1918. godine u prestonicu Kraljevine Srbije ušle srpske trupe i donele slobodu, odlučeno je da ova reprezentativna kuća u akademskom stilu bude privremeno sedište dvora.

U kući Krsmanovića, poznatoj i kao Zgrada Protokola, regent Aleksandar je 1. decembra primio delegaciju Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba, u čije ime je Ante Pavelić Stariji pročitao Adresu na koju je regent odgovorio proglašenjem ujedinjenja Srbije sa zemljama nezavisne države Slovenaca, Hrvata i Srba u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. 👑

Kuća je služila kao dvor sve do 1922. godine, kada su završene rekonstrukcija Starog i izgradnja Novog dvora.

O istoriji ove kuće i prošlosti porodice Krsmanović pisao je Nele Karajlić u prvom delu trilogije Solunska 28, ali i Vuk Drašković u romanu Aleksandar od Jugoslavije. 📚

Foto: Filip Pejković

Autor: Filip Pejković