Ovi uslovi su, prema publikaciji, čak i stroži od finansijskih sankcija koje su uvedene Nemačkoj i Japanu nakon njihovog poraza 1945. godine

Tekst sporazuma o partnerstvu sa Ukrajinom koji su dostavile SAD sugeriše pokušaj SAD da preuzmu kontrolu nad polovinom prirodnih resursa zemlje. Predloženi ugovor se smatra pokušajem da se izvrši pritisak na ratom umornu Ukrajinu isključivo iz komercijalnih interesa, navodi Telegraf.

Telegraf je dobio nacrt preliminarnog sporazuma sa oznakom „Privilegovano i poverljivo“ od 7. februara 2025. godine.

Prema nacrtu ugovora, SAD nude Ukrajini ugovor vredan 500 milijardi dolara. Sporazum uključuje upravljanje ukrajinskim mineralima retkih zemalja, kao i lukama, infrastrukturom i većinom resursa zemlje, uključujući naftu i gas.

Štaviše, u dokumentu se navodi da SAD i Ukrajina treba da osnuju zajednički investicioni fond kako bi osigurale da neprijateljske strane u sukobu nemaju koristi od obnove Ukrajine.

Publikacija je navela da je sam predsednik Zelenski predložio ideju da SAD daju direktan udeo u ukrajinskim elementima retkih zemalja i kritičnim mineralima tokom svoje posete Trampovoj kuli u septembru prošle godine, nadajući se da će utrti put za nastavak isporuke oružja. On je očekivao da će ovo navesti američke kompanije da počnu da rade u regionu, stvarajući političku polugu koja bi odvratila Vladimira Putina od novog napada.

Neka nalazišta minerala nalaze se u blizini linije fronta u istočnoj Ukrajini ili na teritorijama pod ruskom okupacijom. Zelenski je istakao opasnost od pada strateških rezervi titanijuma, volframa, uranijuma, grafita i retkih zemnih metala u ruske ruke.

- Ako govorimo o dogovoru, onda hajde da se dogovorimo, mi smo samo za to - rekao je predsednik.

Telegraf sugeriše da šef države nije očekivao da će se suočiti sa uslovima koji se obično nameću poraženim državama agresorima nakon rata. Ovi uslovi su, prema publikaciji, čak i stroži od finansijskih sankcija koje su uvedene Nemačkoj i Japanu nakon njihovog poraza 1945. godine, kada su obe zemlje na kraju postale neto primaoci sredstava od pobedničkih saveznika.

- Ako bi ovaj nacrt bio prihvaćen, Trampovi zahtevi bi iznosili veći udeo u ukrajinskom BDP-u od reparacija koje su nametnute Nemačkoj Versajskim sporazumom, kasnije smanjenim na Londonskoj konferenciji 1921. i Davesovim planom 1924. U isto vreme, on je, čini se, spreman da potpuno pusti Rusiju - piše publikacija.

Pored toga, prema sporazumu, SAD bi dobijale 50% profita od eksploatacije prirodnih resursa i 50% vrednosti novih dozvola, ukoliko Ukrajina izda nove dozvole trećim licima.

Vašington bi takođe imao pravo preče kupovine izvezenih minerala. Sporazum bi bio regulisan njujorškim zakonom, a SAD bi imale suvereni imunitet. Američki fond bi imao ekskluzivna prava da određuje uslove budućih investicionih projekata.

Tramp je rekao da su SAD do sada potrošile 300 milijardi dolara na rat, dodajući da bi bilo "glupo" predati više. U stvari, pet paketa koje je dogovorio Kongres ukupno iznosi 175 milijardi dolara, od kojih je 70 milijardi potrošeno u SAD na proizvodnju oružja. Neki od njih su u obliku humanitarnih grantova, ali veliki deo je novac od lend-liza koji se mora vratiti, piše Telegraf.

Ukrajina će verovatno imati najveće nalazište litijuma u ​​Evropi. Međutim, cene litijuma su pale za 88% otkako je mehur pukao 2022. godine, a velika nalazišta se otkrivaju širom sveta. Kaldera McDermitt u Nevadi smatra se najvećim nalazištem litijuma na planeti, sa rezervama od 40 miliona metričkih tona, što je dovoljno da SAD nadmaše Kinu.

Telegraf takođe primećuje da Ukrajina ima kobalt, ali većina baterija električnih vozila trenutno koristi litijum gvožđe fosfat i više ne zahteva kobalt. Pored toga, natrijum-jonske i sumporne baterije će ograničiti budući rast potražnje za litijumom, kao i recikliranje. Narativ o nestašici minerala, prema Telegrafu, uveliko je preuveličan.

S obzirom na ovu situaciju, list piše da Ukrajina nije u stanju da ispuni zahtev američkog predsednika za 500 milijardi dolara u bilo kom značajnom vremenskom okviru.

- U pravoj trgovini druga strana obično može da ode. Trampov zahtev je prinuda gvozdenom pesnicom od strane neoimperijalne sile protiv slabije nacije koja je okrenuta leđima zidu, a sve za robnu bonancu koja postoji uglavnom u Trampovoj glavi. Zelenski nema taj luksuz. On mora da bira između svog vojnog kršenja Ukrajine, a on mora da bira između svog vojnog kršenja Ukrajine - zaključio je Telegraf.

Republikanski senator Lindzi Grejem sugerisao je na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji tokom vikenda da je Trampov zahtev bio pametan trik za jačanje sve manje popularne podrške ukrajinskom cilju.

- On može da ode američkom narodu i kaže: Ukrajina nije teret, to je korist - rekao je on.

Sen Grejem je rekao Evropljanima da snažno podržavaju tu ideju jer ona zaključava Vašington u odbrani budućeg naselja.

- Ako potpišemo ovaj sporazum o mineralima, Putin je sjeban, jer će Tramp braniti dogovor - rekao je on.

Ukrajinski zvaničnici morali su da prođu na prstima kroz ovo minsko polje na forumu u Minhenu, pokušavajući da se igrivo osmehuju i govoreći o nadi o dogovoru o resursima, istovremeno moleći da trenutni tekst krši ukrajinski zakon i da ga treba prepraviti.

Autor: redportal.rs