Kao primer je naveden spomen-mauzolej podignut Vukašinu Šoškočaninu u Borovu Selu

Na dnevnom redu današnje sednice Hrvatskog sabora je i rasprava o predloženom novom zakonu o grobljima, koji, između ostalog, predviđa, uklanjanje spomenika postavljenih nakon 30. maja 1990, a koji su ispisani ćirilicom i porukama koje nisu po volji vladajućoj koaliciji HDZ-a, posebno Domovinskom pokretu.

Reč je o spomenicima podignutim tokom i posle poslednjeg rata, a koji je, prema zvaničnom tumačenju Hrvatske, započet srpskom agresijom, pa su samim tim nepoželjni spomenici koji, kako se navodi, veličaju srpsku agresiju.

Kao primer je naveden spomen-mauzolej podignut Vukašinu Šoškočaninu u Borovu Selu.

Zakonom se predviđa uklanjanje spomenika koji, kako se navodi, vređaju verske, moralne ili nacionalne osećaje hrvatskih građana i veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu - i to u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu.

Sporne nadgrobne spomenike moći će da prijavi bilo ko, a predviđeno je i uvođenje poverenstava na nivou županija koja će davati mišljenje o njihovoj prikladnosti. Predlog ovog zakona usvojila je Vlada Hrvatske prošlog četvrtka, a predstavljajući novi zakon potpredsednik Vlade i ministar prostornog uređenja Branko Bačić je rekao da se ovaj akt donosi nakon 27 godina, kada je prvi i jedini puta donesen Zakon o grobljima, a koji, kako je naveo, nije prikladan današnjem vremenu.

Foto: Tanjug / Hina/Edvard Šušak

Ako sam korisnik grobnog mesta spomenik ne ukloni u zakonskom roku, uklanjanje bi se izvršilo putem trećih osoba. Ako ga vlasnik groba na kojem se nalazi takav spomenik ne ukloni, preti mu i kazna od 1.000 do 5.000 evra.

Istovremeno, novim zakonom o grobljima prvi put će biti uređen status memorijalnih grobalja za poginule hrvatske branitelje, kojim će u ime Hrvatske upravljati Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Autor: Tanjug