Ovo otkriće odmah je izazvalo brojne spekulacije

Arheolozi u istočnoj Češkoj došli su do senzacionalnog otkrića koje bi moglo promeniti naše razumevanje prošlosti.

Na jugozapadnim padinama brda Zvičina, smeštenog na obroncima Krkonoških planina, dva planinara su početkom februara 2025. godine pronašla gotovo sedam kilograma blaga, uključujući četiri kilograma zlatnih kovanica, čija bi ukupna vrednost mogla premašiti 7,5 miliona čeških kruna.

Skriveno u šumskom području, blago je pronađeno u dve metalne kutije, zakopane u veštački napravljeni kameniti zid. Prva kutija, aluminijumska, sadržavala je čak 598 zlatnika, pažljivo složenih u 11 stubaca, svaki umotan u crnu tkaninu. U drugoj kutiji, smeštenoj samo metar dalje, našli su se predmeti od žutog metala – 16 duvanskih kesica, deset narukvica, žičana torbica, češalj, lanac s ključem i pudrijera.

Ovo otkriće odmah je izazvalo brojne spekulacije. Kako su predmeti završili zakopani? Ko je bio vlasnik? Niko od stručnjaka ne može sa sigurnošću odgovoriti na ta pitanja. Iako se zna da su kovanice datirane od 1808. do 1915. godine, najnoviji tragovi na kovanicama upućuju na to da bi blago moglo biti zakopano nakon 1921. godine, što otvara brojne mogućnosti.

Prema rečima Miroslava Novаka, načelnika Arheološkog odeljenja Muzeja istočne Bohemije, moguće je da je blago zakopano usled ratne opasnosti ili političkih previranja tog vremena – od deportacija Čeha i Jevreja, do posleratnih zbivanja koja su uključivala deportaciju Nemaca. Takođe, spominje se i novčana reforma koja bi mogla biti razlog za skrivanje dragocenosti.

Jedan od ključnih detalja je da se među kovanicama nalaze i takve koje nisu bile namenjene samo češkom tržištu. Naime, neke kovanice iz perioda Austro-Ugarske imaju oznake koje ukazuju na to da su bile namenjene teritoriji bivše Jugoslavije – konkretno Srbiji ili Bosni i Hercegovini. Ovo otkriće upućuje na mogućnost da su kovanice, nakon što su bile ponovo pečatirane, došle iz Balkana u Češku, ali pod okolnostima koje su ostale nepoznate.

- Iako se sumnja da je blago zakopano zbog političkih previranja, još uvek ne znamo ko je bio vlasnik ili zašto nije ikada vraćeno - kaže numizmatičar Vojtеh Brаdle.

Njegova analiza kovanica pokazuje da je osnovna motivacija bila vrednost plemenitog metala, a ne nominalna vrednost samih kovanica. Reč je o riznici zlata koja nije bila zamišljena kao jednostavna novčana rezerva, već kao sigurno skladište u neizvesnim vremenima.

Dok se čeka dalja analiza drugih predmeta, arheolozi se nadaju da će uz pomoć arhivskih izvora uspeti rekonstruisati celu priču o ovoj misterioznoj zbirci, koja bi mogla pružiti uvid u turbulentne događaje prošlog veka.

Autor: redportal.rs