Papa Formoz na sudu

Verovatno ste gledali popularni film Konklava i ispratili izbor novog ape u Vatikanu, te imate okvirnu ideju kako katolička crkva funkcioniše u kontekstu smrti i zbora novog pape. Međutim proces je do današnjih dana poprilično evoluirao, posebno kada ga uporedimo sa događajima iz 897. godine kada je novoimenovani papa iskopao leš svoga prethodnika i izveo ga na sud za počinjeni zločin, nakon čega mu je odrezao prste i bacio telo u Tibar.

Formoz je izabran za papu 6. oktobra 891. godine tokom veoma turbulentnog perioda istorije Vatikana i političke nestabilnosti u Italiji. Tokom perioda koji se često naziva gvozdeno doba papstva, različite frakcije su se borile za kontrolu nad papskim tronom i moći koju je ona donosila.

Kako objašnjava istoričar Emon Dafi:

Stolica Svetog Petra je postala glavna nagrada za različite tirane i odmetnike, a sam tron je bio opoganjen plimom kriminala dok je sama papska titula postala vlasništvo velikih rimskih porodica. Ona je bila ulaznica za ostvarenje lokalne dominacije i za nju su ljudi bili spremni da siluju, ubiju i kradu.
Sva stvarna moć u ovom periodu je bila u rukama velikih familija, koji su kroz svoje veze sa lokalnim milicijama, postali feudalna aristokratija. Ove porodice su sve bile ljubomorne jedna na drugu i konstanto su se borile za prevlast. Glavni cilj svake stranke, koji se morao ostvariti po svaku cenu, je bilo zadobiti stolicu Svetog Petra. Na njoj mora sedeti neko njihov bezuslovno.

Koliko god da je titula bila željena, nije činila dobre stvari za životni vek onoga ko ju je nosio. Zapravo to je bio najbrži put da zaradite egzil ili da "postanete" svetac.

Kako pojašnjava i nekadašnji profesor prava sa Univerziteta u Džordžiji:

Tokom tzv papskog gvozdenog doba, pape su se smenjivale jedna za drugim. Za 94 godine, od 872. do 965. bile su 24 pape; i tokom devet godina od 896. do 904. godine bilo ih je devet (na primer tokom celog 20. veka bilo je samo 9 papa).

Formoz je bio poprilično upleten u politiku i sve igre koje su rezultirale "smenom" papa, te je stoga bio primoran da beži u Francusku nakon što je kandidat Svetog Rimskog Carstva (koga je on podržavao) izgubio od kandidata Karla Ćelavog. Međutim nakon povratka u Italiju i povratka u svoju diocezu, za šta je zaslužan papa Marinus I, Formoz biva izabran za papu 6. oktobra 891. godine.

Formoz je aktivno radio protiv dvojice ko-imperatora Svetog Rimskog Carstva Gaja II i njegovog sina Lamberta, ohrabrujući kralja Arnulfa istočnih Franaka da izvrši invaziju na Italiju i da se kruniše za imperatora 896. Međutim Arnulf je bio primoran da se vrati u Nemačku usled lošeg zdravlja, dok je Formoz umro nedugo nakon toga u aprilu.

U janurau 897. godine, naslednik Formoza papa Stefan VII je iskopao njegovo telo iz Bazilike Svetog Petra da bi ga izveo pred sud. Njegov leš, koji nije bio u baš lepom stanju svih tih meseci kasnije, je obučeno u papsku odeću i postavljeno na papski tron zarad ispitivanja - dok je đakon imenovan za advokata leša.

Nažalost do nas nije stigao nikakav transkript samog procesa, iako znamo da je leš bio optužen za laganje pod zakletvom, pohlepnost za papskim tronom i kršenje crkvenih kanonskih zakona nakon izbora za papu. Đakon izabran da brani papu je strašljivo radio svoj posao, dok se tužilac neprestano drao na leš i iznosio optužbe.

Proces je bio kompletno pod dominacijom pape Stefana VII, koji je emotivno apelovao na prisutnu masu svojom psihotičnom tiradom. Dok uplašeno sveštenstvo u tišini i hororu posmatralo morbidni spektakl, Stefan VII se drao i besneo, vređao i ismevao leš na tronu. Povremeno, kada bi njegov talas uvreda i optižbi oslabio, đakon bi promucao par reči odbijajući optužbe. Kada se groteskna farsa okončala, Formoz je okrivljen po svim stavkama.

Posle suđenja Stefan VII je naredio da se odrežu tri Formozova prstva koja su se koristila za davanje papskog blagoslova, nakon što je leš ponovo presvukao i obukao u odrpanu odeću. Nakon toga njegovo telo je bačeno reku Tibar, što je bio potez koji je uglavnom bio rezervisan za okorele kriminalce.

Kako navodi Luitprand iz Kremone, njegov savremenik:

Nakon suda telo su mu otkrili ribari i odneli ga u crkvu Blagoslovenog Princa Apostola, gde us ga predstave svetaca pozdravile i gde je ponovo smešten u kovčeg. Tako navode vernici Rima da se desilo.

Formoz je vraćen nazad u svoj grob nakon neobičnog sudjenja. Što se tiče Pape Stefana VII, ni on nije mnogo duže poživeo niti mogao da uživa u svojoj pobedi. Nedugo nakon svega i on ej bio bačen u tamnicu nakon čega je i zadavljen.

Njegov leš nije bio na sudjenju.

Autor: redportal.rs