Kako je muzej u Beču došao do jedne zastave?

Tokom strašnih okršaja i borbi u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, od 1912. do 1918. godine, nijedna pukovska zastava srpske vojske nije bila zarobljena, a ratne zastave su čuvane kao najveće svetinje.

Na smotri koja je održana poslednjeg dana novembra 1911. godine, kralj Petar I Karađorđević je komandantima pukova uručio 51 pukovsku zastavu. Danas znamo da je sačuvano njih 47. One su najpre čuvane u Crkvi Svetog Đorđa na Oplencu, zadužbini porodice Karađorđević, da bi nakon Drugog svetskog rata bile prenete u Vojni muzej u Beogradu, gde se i danas mogu videti.

Međutim, jedna srpska pukovska zastava čuva se u vojnom muzeju u Parizu, dok za drugu koja je izložena u muzeju u Beču postoje brojne nejasnoće.

Foto: Filip Pejković

Prema istraživanjima publiciste Milana Bogojevića, bečki muzej u svom posedu ima zastavu Drugog konjičkog puka Car Dušan prvog poziva. Nju je muzej otkupio 2014. godine od nemačke aukcijske kuće Andreas Thies, uoči obeležavanja stogodišnjice početka Prvog svetskog rata, a zastava je plaćena 17.000 evra.

Kako se i u beogradskoj Vojnom muzeju nalazi zastava istog puka, Bogojević smatra da je najverovatnije starija zastava nestala tokom rata, pa da je odmah izrađena druga, tako da obe predstavljaju ratne zastave.

Zastava se do 1966. godine nalazila u posedu francuskog trgovca antikvitetima Rene Džonsona. Nije poznato kako je on do nje došao. Zatim je došla u posed srpskog pesnika Dušana Matića, a on ju je, prema svim poznatim dokumentima, prodao pariskoj antikvarnici Patrice & Patricia Reboul.

Foto: Filip Pejković

Antikvarnica je zastavu ponudila aukcijskoj kući Andreas Thies, te ju je ona 2014. godine prodala bečkom muzeju.

Tako je, uprkos željama nemačkog kajzera Vilhelma II da makar jedna zastava bude zarobljena tokom rata, ipak jedna došla u posed Beča, ali putem kupovine.

Foto: Filip Pejković

Autor: redportal.rs