Matica srpska i Matica hrvatska udružile su snage kako bi zajednički sastavile Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika.

U srpskom jeziku kod mlađe populacije češće se upotrebljava termin zarez umesto zapete. Zanimljiva je priča o ovom interpunkcijskom znaku. Ova jezička promena ima interesantnu istoriju, koja nas vraća u vreme kada su dve najznačajnije kulturne ustanove bivše Jugoslavije Matica srpska i Matica hrvatska udružile snage kako bi zajednički sastavile Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika.

Foto: EPA-EFE

Cilj tog velikog projekta bio je da objedini i sistematizuje leksiku književnog jezika koji se tada koristio na čitavom prostoru zemlje. Iako se radilo o bliskim varijantama jednog jezika, zadatak nije bio lak, trebalo je prevazići razlike u terminologiji, pravopisu i normama koje su bile karakteristične za srpski i hrvatski standard.

Foto: pexels.com/ George Sharvashidze

Jedna od zanimljivijih i simbolički značajnih jezičkih dilema ticala se upravo naziva za interpunkcijske znakove. U srpskoj jezičkoj tradiciji ustaljen je bio termin zapeta, dok se u hrvatskoj upotrebljavao zarez. Slična situacija postojala je i sa rečima tačka (srpski) i točka (hrvatski). U pokušaju postizanja kompromisa, dogovoreno je da srpska strana prihvati termin zarez, dok bi hrvatska strana zauzvrat usvojila reč tačka.

Srpski lingvisti su kompromis prihvatili, i termin zarez se s vremenom ukorenio u opštoj i stručnoj upotrebi. Međutim, hrvatska strana teško se mogla odvojiti od termina točka, pa su se ubrzo javili predlozi za drugačija rešenja, što je dodatno otežalo saradnju.

Zbog brojnih nesuglasica, zajednički rad na rečniku je prekinut. Matica srpska nastavila je posao samostalno i privela kraju izradu Rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika, jednog od najznačajnijih leksikografskih poduhvata u srpskoj kulturi 20. veka.

Iako je reč zapeta i dalje poznata i tačna, termin zarez je ostao u širokoj upotrebi kao svedočanstvo kompromisa koji je prevazišao jezičke granice.

Autor: Red portal