Patentirao je tzv. Pupinove kalemove

Iz malog banatskog sela Idvor, na tlu tadašnje Austro-Ugarske, potekao je jedan od najznačajnijih naučnika sveta – Mihajlo Pupin (1858–1935).

Njegov put od čobana do profesora na Kolumbija univerzitetu i savetnika američkog predsednika je priča o istrajnosti, znanju i neizmernoj ljubavi prema otadžbini.

Patentirao je tzv. Pupinove kalemove, koji su omogućili dalekosežnu telefonsku i telegrafsku komunikaciju – bez njih, telefonija i internet kakve danas poznajemo ne bi postojali.

Bio je ugledni američki naučnik, ali nikada nije zaboravio Srbiju. Tokom Prvog svetskog rata borio se diplomatski za interese srpskog naroda, a novčano pomagao srpske studente i siromašne.

Naučnik, profesor, pronalazač, patriota, ali i pisac – njegova autobiografija Sa pašnjaka do naučenjaka osvojila je Pulicerovu nagradu.

Pogledajte u nastavku VIDEO koji objašnjava kako je založio svoju imovinu svetskim bankarima za pomoć Srbiji. 👇

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

Објава коју дели Priče do devedeset sekundi (@devedesetsekundi)

IZVOR: IG / devedesetsekundi

Autor: Redportal.rs