Kapiten Železničara Dario Grgić u intervjuu za klupski sajt i YouTube kanal govorio je o brojnim temama. Svojim počecima, dolasku u Pančevo, igranju u Srpskoj, Prvoj i Super ligi Srbije. Otkrio je kakav odnos ima prema mlađim igračima, da li je spreman za ulogu lidera i koji su mu ciljevi u predstojećoj sezoni.
Za početak, Grgić se osvrnuo na svoj fudbalski put.
– Došao sam sa 13 godina u Čukarički i prošao sam maltene sve mlađe kategorije do seniorskog tima. Imao sam tu epizodu, tačnije polusezonu, u fudbalskom klubu BASK šest meseci, i mislim da mi je to mnogo pomoglo. Onda je usledio dolazak u Železničar, gde mi je sve bilo totalno nepoznato jer sam došao iz omladinskog fudbala u seniorski. To je ogromna razlika. Trebalo mi je dosta vremena da se prilagodim, ali eto, na kraju je sve ispalo kako treba – počeo je priču Grgić.
Bio si deo Železničara u Prvoj ligi Srbije, a zatim i u prethodne dve sezone u Superligi. Kada iz ove perspektive povučeš paralelu, kako je izgledao Železničar kada si došao, a kako izgleda danas?
– Meni je i u tom trenutku to delovalo kao jako lepa priča. Mi smo imali cilj odmah po mom dolasku u klub, nismo ga ostvarili te prve sezone, za malo nam je izbegao ulazak u Superligu. Ali eto, već sledeće sezone smo izborili ulazak, a plan kluba je bio da Železničar bude standardan superligaš narednih nekoliko godina. Mislim da sada, iz ove perspektive, klub napreduje iz godine u godinu sve više i više, i to se generalno vidi. Prošla sezona je bila dosta bolja od one prethodne, i mislim da će ova sezona, ako Bog da, biti i bolja od prošle.
Foto: FK Železničar Pančevo
Železničar polako, ali sigurno, postaje stabilan superligaš. Čeka vas treća sezona u najjačem rangu. Kako si ti generalno zadovoljan dosadašnjim periodom?
– Zadovoljan sam, iskreno, jer smo ispunili neke ciljeve kluba. Prošle godine nam je za malo izbegao plej-of, koji je bio cilj kluba od početka sezone, ali mislim da ni ta sezona nije bila loša. Klub je prodao 3-4 igrača, što je veliki iskorak u odnosu na godinu unazad. Nismo morali da strepimo do poslednjeg kola da li ćemo ostati ili ne – znalo se faktički 4-5 kola pred kraj da smo sigurno ostali, i smatram da je to uspeh. Za tako mali klub, da za dve godine napraviš klub i ekipu koja može da bude standardni superligaš narednih nekoliko godina, a da ti okosnica tima budu mladi igrači – mislim da je to za Železničar jako, jako dobra stvar i da može da se napravi mnogo dobra priča u klubu.
Sada smo u jeku priprema za novu sezonu ovde u Termama Čatež. Dovoljno vremena je prošlo od početka priprema da se sumiraju utisci. Kakvi su tvoji?
– Pripreme kao pripreme – svake su iste: teški treninzi, naporni… Ali mislim da je to sve sasvim normalno i da će ta forma koju stručni štab očekuje tek da dođe za koju nedelju. Ostalo je još dve nedelje do početka prvenstva, i mislim da oni to tempiraju da se tačno te prve nedelje prvenstva dođe do tog nivoa koji je potreban, jer nema potrebe sada da se nešto preterano radi na nekim detaljima – ovo su još uvek pripreme i ima vremena za sve to. Ali generalno mislim da se jako dobro radi i da smo ove utakmice što smo odigrali, odigrali sa korektnim protivnicima. Mislim da je i iz sve te tri utakmice stručni štab mogao da izvuče neke baš dobre detalje koje on traži od nas, i da je to neki put kojim oni hoće da mi idemo, i da će nam to doneti verovatno i dobre rezultate u sezoni.
Koliko si generalno zadovoljan uslovima ovde u Termama Čatež?
– Meni je ovo sve prelepo, mnogo volim Sloveniju i ovde su mi svake pripreme na kojima sam bio bile mnogo lepe. Mnogo je dobar vazduh, mnogo je dobra klima ovde, tereni su bili odlični. Hotel je vrhunski i mislim da imamo baš, baš dobre uslove. To je retko viđeno za srpski fudbal – mi imamo baš dobre uslove da se pripremimo dobro za sezonu.
Svedoci smo da nemate mnogo slobodnog vremena, ali kako ga ti koristiš?
– Odmaram uglavnom, zato što imamo dva treninga dnevno. Realno, nemaš šta drugo da radiš, sem da se odmaraš i pripremaš za taj drugi trening. Ali mislim da je to sve sasvim normalno i da bi tako svi trebalo da rade.
Foto: FK Železničar Pančevo
Hajdemo malo o timu. Ti si starosedelac, a nekoliko novih igrača je došlo u prethodnih 15 dana. Kako ih je tim prihvatio i kako se tebi čine na osnovu viđenog?
– Mislim da svake godine novi igrači budu dobro prihvaćeni, da tu nema neke razlike između nas i njih, i to je jako dobra stvar. Svi ti momci koji su došli, realno, ponašaju se kao da su tu već godinama, i to je dobra stvar za sve trenere. Mi njih ne razdvajamo po tome „ja sam dugo, ti si tek došao, pa sad se ne družimo“. Ne, to je kod nas sasvim korektno i mislim da su do sada svi pokazali da imaju kvalitet, zbog čega su i dovedeni ovde, i da mogu mnogo da napreduju u ovom sistemu koji mi igramo. Ali opet, i za to treba vreme, i tek će se pokazati. Pripreme su jedno, sezona je skroz nešto drugo, tako da sad nešto ne prognoziramo. Ali ako ostane ovako, mislim da će to biti super i da će se oni vrlo lako uklopiti i u naš sistem i u sistem lige, tako da mislim da nećemo imati problema s tim.
Rekao si da tim ne pravi razliku između starosedelaca i novajlija, ali novajlije ipak moraju da prođu tu inicijaciju kao što je pevanje pred timom?
– To su neke stvari koje podižu atmosferu u ekipi, mislim da je to jako lepo. Svi smo mi to prošli – ja kada sam došao i svaki naredni igrač koji je dolazio u klub prošao je to. Mislim da je to plus za ekipu i da može samo dobre stvari da donese. Malo se zbližimo kroz te sve stvari, i ja smatram da je to okej za tim.
Da li je dobra atmosfera zapravo ključ i osnova za dobre rezultate?
– Mislim da sve potiče iz svlačionice i generalno rezultat, po mom mišljenju, dolazi iz dobre grupe momaka, iz neke pozitivne energije iz svlačionice. Jer ako to nije iskreno među nama, i ako ne gledamo jedni na druge kao da smo porodica, mislim da tu ne može biti dobar rezultat. A kod nas godinama unazad, što se toga tiče, to je na vrhunskom nivou.
Plan kluba je da se oslanja na mlade igrače, i takva će situacija biti i u narednoj sezoni. U tu grupu mladih igrača spadaš i ti sa 22 godine, ali opet od tebe se očekuje da budeš lider. Jesi li spreman za takvu ulogu?
– Znate kako, mladi igrači su uvek nešto što je traženo, i meni je mnogo drago što je naš klub prepoznao to i da tako treba da se radi. Moraju da igraju dva bonus igrača, 2004. i mlađi. Mi ih imamo, hvala Bogu, oko deset, i to je jako dobra stvar za sve njih. Svi mogu da se nametnu da igraju, niko nije otpisan, svi će dobiti šansu, siguran sam u to. Iskreno, to što kažete da ja treba da budem lider – to se nikad ne zna. Lider sam sebe izbacuje, to što mi pričamo van terena, to je okej, ali na terenu mislim da će vreme pokazati ko će biti lider.
Kako generalno ti gledaš na mlade igrače iz ove perspektive? Ti si u karijeri išao korak po korak, kako bi suštinski trebalo da bude, i nisi preskakao stepenike. Šta bi ti poručio njima u smislu šta mogu i šta bi trebalo, a šta nikako ne smeju da rade?
– Mladi igrači u Srbiji imaju neke čudne puteve. Mislim, dosta njih, ne svi, ali većina. Što se meni nikako nije sviđalo. Ali evo sad vremenom, kako vidim kod nas u klubu, ima dosta mladih momaka koji su mlađi od mene, i mnogo mi je drago što su odabrali baš Železničar. Svi mi bismo voleli da igramo u Partizanu, neko u Crvenoj zvezdi, naravno, i to i treba da bude tako, ali realnost je drugačija. Moraš da prođeš neke stvari, od tih nižih liga, da stekneš neko iskustvo. Nije realno da sad svaki igrač iz omladinskog fudbala pređe u prvi tim Crvene zvezde ili Partizana. Po meni to nije realno i mislim da treba da se ide korak po korak i da treba da budu svi oni svesni da je ovo jako dobra stvar za njih. Da li će oni nešto da naprave u ovoj sezoni, to je pitanje – ističe Grgić i u dahu nastavlja:
– Ja sam imao prvu sezonu u Železničaru, po meni, veoma lošu. Generalno, iza kluba je bila jako teška sezona. Meni, lično, s moje tačke gledišta, bila je slaba sezona, ali sad kad pogledam unazad, mislim da mi je ta sezona mnogo dobrih stvari donela i da se to iskustvo mora steći kroz igranje. A sad da neko ode u Crvenu zvezdu pa da budeš 30. igrač, to, ja mislim da to nikome ništa ne znači. E sad, mnogi momci gledaju drugačije na to. To su njihovi odabiri, roditelja, menadžera, klubova. To ne možeš da utičeš na to, ali mi je drago što postoje ti neki momci koji gledaju isto kao ja na te stvari i veruju da je ovo dobar put za njih, gde ti iz nekog manjeg kluba možeš da napraviš neke dobre stvari da bi došao do tog nivoa i onda da se zadržiš tamo. Nije lako kada ti sada dođeš sa 17-18 godina u Crvenu zvezdu, Partizan, ne znam, Vojvodinu i kao, ti treba da budeš nosilac igre. To uopšte nije lako, jer omladinski i seniorski fudbal su dva različita sveta.
Da li ti mladi igrači prilaze i pitaju za neki savet kako da prebrode određenu situaciju, naročito kada su novi u timu?
– Da, da. Meni je to mnogo drago i čudno s neke strane, jer ja nisam mnogo stariji od njih, ali eto, mnogo njih me pita neke stvari. Meni bude baš drago kada oni baš mene pitaju za te stvari, jer, ono, ja imam 22 godine, oni imaju po 20, a opet mogu na neki način da im pomognem. Nije to sad neka ogromna pomoć, ali opet, prošao sam te neke sitne detalje koje njih zanimaju i kroz koje oni mogu da nauče i da budu mnogo bolji. Jer je mnogo teško kad si mlad. Kada dođeš, ako ne krene dobro, ako ne krene onako kako si ti zamislio, možeš da odeš u neko crnilo i odatle se jako teško vadiš. Ako ne pitaš nekoga, ako se ne posavetuješ, ako misliš da je sve to – ti si sad došao iz Partizana u Železničar, ne igraš, i tu je kraj sveta. To nije tako. Oni su svi mladi, 20-21 godina… Oni svi tek treba da naprave neke ozbiljne karijere, svi koji su ovde.
Koji savet im prvo daš?
– Kažem im šta sam ja prošao, jer sam ja iz svih tih omladinskih selekcija Čukaričkog izlazio. Došao sam, igrao sam treću ligu, gde realno uslovi od treće lige tada kada sam ja igrao nisu bili savršeni. Dosta njih to nije ni prihvatilo da igra tu ligu koju sam ja igrao. Meni je ta liga, iskreno, donela mnogo dobrih stvari i to iskustvo sa 17 godina da prođem, da igram sa ljudima koji imaju po 30-35 godina, koji su imali neke karijere, mi je mnogo dobrih stvari donelo i shvatio sam da je to sve neki put koji treba da se prođe. Isto tako i njima govorim da nije ništa strašno ako tebe klub pošalje u podmladak, u drugu ligu, da igraš negde da se razigraš, pa da se vratiš. Da to uopšte nije smak sveta, koliko god da si ti dobar, možda u tom nekom trenutku nema mesta baš za tebe u klubu – jasan je Grgić.
– Dešavale su se takve situacije, teško im pada – znam, i meni je bilo mnogo teško kada nisam zadržan u prvom timu Čukaričkog. Ali ti tu ne možeš ništa, možeš samo da prihvatiš te stvari koje su ti ponuđene ili da potoneš, a mislim da za to u tim godinama realno nema potrebe, jer oni svi imaju talenat i mislim da žele da napreduju. Tako da ti koraci što ih oni zovu „nazad“ po meni ne postoje, jer to može da donese samo neke dobre stvari. U kojem god klubu igraš, u kojoj god ligi, bitno je da igraš, i smatram da gde god da igraš, ako si ti dobar, tebe će sigurno neko da vidi. Nebitna je liga. To ime kluba, okej, ima neku vrednost, ali ako si ti dobar, tebe će iz treće lige sigurno neko da uzme – dodaje kapiten Želje.
Ti si u Železničaru promenio do sada nekoliko trenera, sada je tu Radomir Koković. Kakvi su ti utisci na osnovu dosadašnjeg rada?
– Šef kad je došao, odmah je postavio neke stvari na svoje mesto, video je kakav tim ima i šta može da očekuje od nas. Smatram da taj njegov fudbal, koji je realno netipičan u Srbiji, koji retko koji trener igra, taj sistem igre, može da donese jako dobre rezultate klubu. Mislim da smo mi jako brzo uhvatili sve te njegove zahteve koje nam je on predstavio kad je došao, što verovatno ni on nije verovao da će to toliko brzo da se ispuni. Mislim da trener ima jako dobru viziju, samim tim što klub i šef žele da mladi igrači budu nosioci tima, to je odmah dobra stvar za sve. A što se tiče njegovih trenerskih kvaliteta, o tome ne želim ni da pričam. To mogu samo da pogledaju utakmicu i da vide sami. Mislim, to je svima jasno, samo ljudi koji se bave tim stvarima mogu da vam bolje objasne, da ja sad ne hvalim trenera zato što mi je trener, ali oni mogu da vam objasne sve. Za mene je to jako lep fudbal i mislim da me je dosta toga naučio za ovako kratak period.
Na čemu najviše insistira? Kakav Železničar možemo da očekujemo?
– Insistira na toj pas igri koja, mislim, nije to po svaku cenu, to se samo tako naziva, ali generalno sklapa tim koji ume da igra, mlade momke koji žele da se dokazuju, koji žele da rade te stvari koje šef traži. I to je neki njegov fudbal od kojeg ne želi da odstupa. Mislim, naravno, nije to po svaku cenu da mora da se igra pa sad da se primaju golovi, ne, ali ima neki svoj identitet kako on naziva igre i to je sad usadio svakom igraču da mi tačno znamo u svakom trenutku ko gde ide, ko šta radi.
Već na startu sezone Železničar dočekuje Partizan. S kakvim osećanjima ti dočekuješ tu utakmicu?
– Za mene je ta utakmica uvek posebna, mislim to većina ljudi zna, ali naravno, kao i svaki profesionalac, ja bih voleo i naravno, ako budem bio u timu, ići ćemo na pobedu kao i svaku utakmicu. Mislim, ta utakmica je jako lepa predstava za svakog igrača, zato što igraš sa najvećim klubom u Srbiji i igraš protiv igrača koji igraju evropska takmičenja. Ti tu nemaš mnogo toga da izgubiš, ti moraš mnogo toga da dobiješ, a ja smatram da na osnovu svih ovih utakmica mesecima unazad mi imamo kvalitet da pariramo svim ekipama u ligi. Da li ćemo da napravimo neki rezultat protiv Partizana, to ne mogu da kažem. Iskreno se nadam, bili smo blizu prethodnih godina i protiv Partizana i Crvene zvezde. Da li je vreme? Jeste vreme da uzmemo bar bod, ali da obećavam nešto, to ne mogu, videćemo kad dođe na red meč.
U prvoj sezoni u Superligi Železničar je izborio opstanak, u drugoj je završio u sredini tabele. Čime bi ti bio zadovoljan u trećoj sezoni?
– Bio bih zadovoljan da ostanemo deo Superlige, ali moj neki lični cilj je da sa Železničarom igram u najmanju ruku plej-of. Mislim da bi to bio jedan od najvećih uspeha u dosadašnjoj mojoj karijeri. Železničar je klub koji volim, koji mi je dao sve i ja živim i za klub i za grad. Isto tako i ti ljudi cene te stvari, i stvarno bih voleo da Železničar igra u plej-ofu. Mislim da smo ga zaslužili možda čak i prošle godine, ali izmakao nam je za malo i mislim da ove godine možemo da napravimo taj iskorak, ako sve bude kako treba.
IZVOR: YT / FK Železničar Pančevo
Izraelska vojska opkolila Beit Hanun na severu Gaze 🙁
Autor: redportal.rs