Otkako je bivši američki predsednik Donald Tramp najavio uvođenje carina na uvoz farmaceutskih proizvoda, velike farmaceutske kompanije ubrzano objavljuju planove za proširenje proizvodnje u Sjedinjenim Američkim Državama.
AstraZeneca planira da uloži 50 milijardi dolara u proširenje proizvodnih kapaciteta u SAD, Johnson & Johnson najavljuje ulaganje od 55 milijardi, dok Eli Lilly planira 27 milijardi dolara za izgradnju četiri nove fabrike. Ukupno, investicije najavljene u ovoj oblasti premašuju 250 milijardi dolara, navode dvojica analitičara iz industrije.
Tramp koristi pretnju uvođenjem carina kako bi podstakao farmaceutske kompanije da više proizvode u zemlji, što, prema njegovim rečima, jača nacionalnu bezbednost. Takođe, ponovo poziva na smanjenje cena lekova – cilj koji ističe već godinama.
Povećanje proizvodnje ne znači niži trošak za pacijente. Uprkos velikim najavama, stručnjaci ističu da ti potezi neće značajno smanjiti zavisnost SAD od uvoza lekova i sirovina, niti će verovatno dovesti do nižih cena za potrošače. Ipak, Bela kuća redovno ističe ova ulaganja kao dokaz da Trampova strategija funkcioniše.
Povećanje domaće proizvodnje moglo bi pomoći kompanijama da izbegnu carine, ali ako i dalje budu uvozile aktivne farmaceutske sastojke, moguće je da će i dalje morati da plaćaju deo nameta. U svakom slučaju, više proizvodnje ne znači da će lekovi biti jeftiniji za krajnje korisnike, upozoravaju stručnjaci.
Troškovi proizvodnje u SAD su značajno viši, a konačne cene zavise od složenog zdravstvenog sistema koji uključuje osiguravače i PBM-ove.
Dok proizvođači brendiranih lekova možda mogu apsorbovati deo troškova, verovatno će bar deo preneti na potrošače, bilo kroz više cene u apoteci, bilo kroz više premije za osiguranje.
S druge strane, ako se carine primene i na generike, postoji opasnost da te firme napuste američko tržište, što bi dodatno pogoršalo problem nestašica.
TRAMP: Medvedev treba DA PAZI ŠTA GOVORI 🤐
Autor: pink.rs
