Južnoazijska zemlja se našla na vrhu neslavne liste sa čak 271 smrću povezanim sa namerom da se napravi savršeni selfi

Rastuća opsesija mnogih korisnika mreža koja je usmerena na uslikavanje onog što bi smatrali za savršen selfi je nažalost dobila sumoran zaokret širom sveta, a Indija se pokazala kao vodeća zemlja na neslavnoj listi najvećeg broja ljudi koji su stradali zbog ove pomame na internetu.

Naime, u studiji koju je uradila advokatska firma The Barber Law, a koju je preneo Njujork post, ističe se kako rizični pokušaji slikanja na različitim turističkim atrakcijama, liticama, krovovima i železničkim prugama- sve češće imaju smrtni ishod.

IZVOR: YT / CGTN

Indija na vrhu liste

Prema dostupnim podacima, Indija je zabeležila 271 žrtvu povezanu sa uslikavanjem selfijima, što uključuje 214 smrtnih slučajeva i 57 različitih slučaja povreda. Ovo predstavlja 42,1% ukupnog broja na globalnom nivou, što ovu zemlju stavlja daleko ispred ostalih.

- Popularne turističke atrakcije, prepuni gradski pejzaži i prirodne litice u ovoj zemlji su se pretvorile u lokacije koje su sve češće svedoci smrtnih slučajeva za ljubitelje uzbuđenja i onih koji pokušavaju da naprave snimke koji 'ostavljaju bez daha' - navodi se u studiji.

Autori studije ističu da su i železničke pruge postale posebno opasna mesta, ali uprkos čestim upozorenjima vlasti u ovoj zemlji, mnogi nastavljaju da rizikuju.

U analizi se ipak navodi da je se čak 46% smrtnih slučajeva posledica padova sa velikih visina. Kao najčešća mesta padova se navode visoke zgrade, strme litice i generalno visoke građevine. Davljenja i saobraćajne nesreće se nalaze na drugom i trećem mestu.

SAD, Rusija i Pakistan u prvih pet zemalja sa najvećim brojem selfi-smrti

Posle Indije, Sjedinjene Američke Države su na drugom mestu sa 45 žrtava (37 smrtnih slučajeva i 8 povreda) koje su uglavnom stradale u blizini vodopada, krovova i autoputeva.

Foto: firstpost.com/NZ

Rusija se nalazi na trećem mestu sa 19 smrtnih slučajeva (18 pogibija i 1 povreda), od kojih su mnoge povezane sa vratolomijama u zaleđenim pejzažima, ali i na mostovima i vrhovima nebodera.

Pakistan se nalazi na četvrtom mestu, sa 16 smrtnih slučajeva, iako ima relativno manji broj turističkih atrakcija u poređenju sa ostalim nabrojanim zemljama.

Nakon pomenutih, slede i Brazil i Filipini, ali sa daleko manjim brojem smrtnih ishoda.

Pritisak društvenih medija i želja za dokazivanjem stoji iza rizičnog ponašanja?

Istraživači ističu da rastući trend ujedno odražava i pritisak društvenih mreža čiji korisnici sami po sebi nameću želju da se neko istakne, što dovodi do čudnog efekta da želja za lajkovima i deljenjima često nadmaši razmišljanje o sopstvenoj bezbednosti.

Po autorima, porast broja žrtava je povezan sa tim pritiskom preko kojih se dobija neka vrsta društvene validacije, ukoliko se ostvari. Viralni trendovi, izazovi i stalna želja da se nadmaše vršnjaci guraju mnoge mlade ljude u situacije opasne po život.

- Ljudi potcenjuju opasnost dok se fokusiraju na dobijanje savršenog snimka ili slike. Nažalost, svaki pogrešan korak na litici, pruzi ili i u blizini nekog vozila u pokretu može imati fatalan ishod - rekao je istraživač bezbednosti, jedan od autora studije.

Foto: bbc.com/Bangalore Photo Agency

Fotografija: Prilikom druženja vojnih kadeta u jezeru sela Tjamangonlu (jug Indije) 2017. godine, mladić po imenu Višvas Dži se utopio, što njegovi drugari nisu ni primetili

Vlasti često izdaju upozorenja, ali...

U Indiji kao i u nekoliko drugih zemalja vlasti su postavile znakove upozorenja, a uvedena su i određena ograničenja kretanja na mestima na kojima se nesreće najčešće dešavaju. U određenim slučajevima, neke turistička mesta su čak i zabranila slikanje selfija kako bi sprečile rizične situacije.

Nažalost, uprkos ovim merama, dosadašnji podaci kažu da je njihovo poštovanje bilo na niskom nivou, iz prostog razloga jer korisnici mreža često ignorišu pravila.

U studiji se zaključuje da ove potrage za savršenim selfijem predstavljaju neku vrstu nove bezbednosne krize na globalnom nivou, tako da se naglašava i potreba za sveobuhvatnijim kampanjama koje bi služile za podizanje svesti o mogućim rizicima, ali se apeluje i na strožiji pristup kada je u pitanju sprovođenje zakona i pravila koja igraničavaju rizična ponašanja.

Na kraju je navedeno i da je neophodna i neka vrsta pomaka na kulturnom nivou, odnosno svesti ljudi, kada je u pitanju percepcija validacije u savremenom svetu.

Autor: redportal.rs