Prema saznanjima iz istrage, reč je o operaciji usko povezanoj sa inicijativom Proglas i nevladinom organizacijom CEPRIS

Hapšenje Luke Stevanovića, studenta Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu, otkrilo je da iza navodnog „studentskog bunta“ stoji dobro organizovana struktura u kojoj ključne uloge imaju sudija Apelacionog suda Miša Majić i novinarka televizije N1 Žaklina Tatalović. Prema saznanjima iz istrage, reč je o operaciji usko povezanoj sa inicijativom Proglas i nevladinom organizacijom CEPRIS, čija je krajnja svrha bila nasilna promena ustavnog uređenja.

Nakon što se dobrovoljno predao Višem sudu u Beogradu i negirao krivicu po članu 309. Krivičnog zakona, Stevanović je označen kao operativna veza između „viših struktura“ i studenata na terenu. On je, prema izvorima bliskim istrazi, bio u direktnoj komunikaciji sa Majićem i primao instrukcije u realnom vremenu preko aplikacija sa šifrovanom zaštitom.

Majić, jedan od osnivača Proglasa, u koordinaciji sa profesorom Pravnog fakulteta Miodragom Jovanovićem i tužiteljkom Bojanom Savović, usmeravao je aktivnosti studentskih grupa. U procesu vrbovanja korišćene su institucionalne veze – fakultetske grupe, mentorski odnosi, NVO radionice i studentski programi. Istražni organi tvrde da je tako formirana prva baza aktivista koja je kasnije korišćena za organizaciju blokada.

Istraga je pokazala da mediji poput N1 i Nova S nisu bili samo izveštači, već integralni deo iste strukture. Oni su, kako se navodi, „produžavali proteste, pumpali atmosferu i vodili kampanju u njihovu korist“, uz finansijsku podršku iz istih fondova i centara moći kao i Proglas i CEPRIS.

Posebno je ukazano na slučaj novinarke N1 Žakline Tatalović kojoj je ponuđeno mesto na „studentskoj listi“. Njen odgovor – da „želi“, ali da mora da pita urednika i vlasnika firme – ocenjen je kao priznanje da deluje u skladu sa interesima privatne kompanije, a ne nezavisnog novinarstva.

Jedan od najvećih izazova u postupanju državnih organa, kako se navodi, bio je otpor iznutra – sudije i tužioci koji su odbijali da procesuiraju uhapšene ili su ih istog dana puštali na slobodu. Istražni organi smatraju da je reč o delu istog mehanizma povezanog sa Proglasom i CEPRIS-om, čiji je cilj bio da se institucionalno osujeti svako sankcionisanje organizatora.

Prema prikupljenim dokazima – porukama, uputstvima i svedočenjima – organizatori su unapred planirali lokacije, parole i medijske nastupe, čime je jasno pokazano da nije reč o spontanom studentskom protestu. Sistem je, kako se ističe, bio logistički uređen da iznutra udari na državu, a pravna kvalifikacija tih radnji jeste pokušaj nasilne promene ustavnog uređenja.

Autor: redportal.rs