Voleo je da posećuje manastir Gračanicu, tamo je imao svoju malu skromnu keliju.

Patrijarh srpski Pavle rođen je 11.septembra 1914. kao Gojko Stojčević u selu Kućanci, u tadašnjoj Austrougarskoj. Otac mu je umro od tuberkuloze, a majka mu je preminula na porođaju, pa je brigu o njemu i njegovom bratu Dušanu preuzela tetka.

Četiri razreda je završio u Kućancima, a potom odlazi u Tuzlu na dalje školovanje. U Tuzli je upisao nižu gimnaziju, a klupu je delio sa piscem Mešom Selimovićem. Nakon završetka niže gimnazije odlazi u Sarajevo, gde završava Bogosloviju, kojom je upravljao mitropolit Petar Zimonjić.

Za vreme Drugog svetskog rata je postavljen za igumana manastira Svete Trojice u Ovčarsko-kablarskoj klisuri. Jednom prilikom je dete upalo u ledenu vodu i patrijarh je skočio da mu pomogne, nakon toga se razboleo i mesecima se lečio u manastriru Vujan. U periodu dok se on lečio u manastiru, njegovog brata Dušana su u Kućancima ubile ustaše. Zamonašio se 1948. u manastiru Blagoveštenju i dobio je ime Pavle.

Za episkopa raško-prizrenskog postavljen je 1957. i na toj poziciji je bio više od 30 godina. Voleo je da posećuje manastir Gračanicu, tamo je imao svoju malu skromnu keliju. Nakon 33 godine episkopovanja na Kosovu i Metohiji patrijarh Pavle je 1990. postao 44. patrijarh Srpske pravoslavne crkve. Mitropolit Amfilohije Radović je rekao da samo episkop raško-prizrenski nije hteo da bude patrijarh.

Uspeo je da se dogovori sa premijerom Zoranom Đinđićem, pa se veronauka posle 50 godina vratila u škole kao i Bogoslovski fakultet u okvire Beogradskog univerziteta iz koga su ga komunističke vlasti izbacile 1952. Dana 15. novembra 2009. se na Vojnomedicinskoj akademiji upokojio se patrijarh srpski gospodin Pavle. Po sopstvenoj želji sahranjen je u manastiru Rakovica. Vernici SPC su dolazili iz svih zemalja regiona da se oproste od voljenog patrijarha.

Tokom ratova '90-ih crkva u Kućancima u kojoj je kršten patrijarh Pavle je bila sa namerom zapaljena i srušena, ali je nedavno ponovo obnovljena.

IZVOR: YT / RTS

Autor: Redportal.rs