NATO se suočava s pitanjem koliko je spreman da rizikuje otvoreni sukob, i koliko članica je spremno da prihvati takav rizik

NATO se nalazi u novoj krizi jedinstva zbog ponovljenih upada ruskih aviona i dronova u prostor članica saveza. Dok zemlje poput Estonije i Poljske zahtevaju odlučniju vojnu reakciju — čak predlažu i obaranje — druge članice se plaše eskalacije, ne želeći da situacija preraste u otvoreni sukob.

Incidenti su učestali: nekoliko ruskih MiG-31 lovaca prodrlo je 12 minuta u vazdušni prostor Estonije kod ostrva Vaindloo, bez prijavljenih letnih planova i sa isključenim transponderima, dok su dronovi prošli u Poljsku, izazivajući reakciju odbrambenih snaga. NATO je ovim povodom sazvao hitne konsultacije Saveta, pozivajući se na član 4 Povelje, koji nalaže da se okupitе saveznici kada se smatra da je ugrožen teritorijalni integritet neke članice.

Dok Estonija i Poljska traže jasne sankcije, pooštravanje vazdušnog nadzora i jače vojne prisustvo duž istočne granice, neke druge države unutar NATO-a smatraju da takav kurs nosi rizik prevelike konfrontacije sa Rusijom. Generalni sekretar NATO-a i lideri su izjavili da će koristiti i vojne i nevojne alate da brane teritoriju, ali bez automatizma u obaranju aviona koji uđu — ako nije jasno da predstavljaju pretnju.

Sve ovo događa se u trenutku kada se rat u Ukrajini nastavlja, a Rusija nastavlja da testira granice — ne samo fizičke, već i diplomatske i strateške — NATO se suočava s pitanjem koliko je spreman da rizikuje otvoreni sukob, i koliko članica je spremno da prihvati takav rizik.

Autor: redportal.rs