Na Beogradskoj tvrđavi i danas se mogu videti malobrojni ostaci nekadašnjeg zamka despota Stefana Lazarevića, odnosno malog grada koji je predstavljao centralno jezgro tvrđave u srednjem vreku.
Beograd je u sastav srpske države prvi put ušao u vreme kralja Dragutina. Međutim, srpska prestonica je postao pod vladavinom despota Stefana Lazarevića i to je bio od 1403. do 1427. godine.
Pošto je Beograd dobio od ugarskog kralja Žigmunda i proglasio ga za prestonicu despotovine, despot Stefan je preuzeo opsežne radove za njegovo jačanje i oživljavanje. U tvrđavi je podigao zamak sa dvorom, zidinama, osam kula i još nekoliko objekata.
Foto: Filip Pejković
Foto: Filip Pejković
Znatne snage uložio je u oživljavanje kulturnog i privrednog života grada, dovodeći trgovce sa primorja i iz Grčke, učene domaće i strane ljude...
Despotov zamak bio je podeljen na dva nejednaka dela između kojih se nalazila donžon kula, a u njegovom manjem delu bio je dvor.
U oktobru 1690. godine, tokom turske opsade Beograda, došlo je do velike eksplozije u magacinima municije i tom prilikom je despotov zamak potpuno uništen.
Foto: Filip Pejković
Foto: Filip Pejković
Danas se mogu videti samo malobrojni ostaci nekadašnjeg despotovog zamka.
Pored česme koju je podigao Mehmed-paša Sokolović uz severozapadni bedem tvrđave, danas su vidljivi ostaci nekadašnje kule i bedema zamka, kaldrmisani prilaz zamku i okrugli kameni stubovi na koje se naslanjao pokretni most.
Foto: Filip Pejković
Foto: Filip Pejković
Foto: Filip Pejković
Od starog zamka još uvek se može videti i mala kapija Gornjeg grada u blizini Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Otkrivena je 1984/1985. godine ispod naslaga šuta. Pošto je zazidana, često deluje sasvim neprimetno.
U blizini spomenika Pobednik, nalazi se maketa zamka despota Stefana, izlivena i postavljena 1995. godine, na kojoj je verno prikazan nekadašnji izgled središnjeg dela utvrđenja.
Foto: Filip Pejković
Foto: Filip Pejković
Foto: Filip Pejković
U ovoj ZGRADI je stanovao MEŠA SELIMOVIĆ ✒️📚
Autor: redportal.rs