Naliv pero Ive Andrića iz lične kolekcije koja se čuva u njegovom spomen-muzeju u Beogradu biće trajno poklonjeno Muzeju Nobelove nagrade u Stokholmu, izjavila je večeras agenciji Tanjug direktorka Muzeja grada Beograda Jelena Medaković.
Foto: Tanjug/Miloš Milojević
- Praksa je da svaka zemlja koja ima svog nobelovca nešto od ličnih predmeta veoma malih dimenzija pokloni muzeju u Stokholmu. Mi smo nažalost u nekom malom zakašnjenju od 60 godina, ali ćemo pokloniti jedno malo naliv pero koje će podsećati na našeg nobelovca - rekla je Medaković.
Prema njenim rečima, muzej na Andrićevom vencu 8 poseduje veliku kolekciju piščevih olovaka i pera, od kojih i neka luksuznija, a u Stokholm ide jedno od naliv pera "kojima je zaista pisao svoje radove, i to je korišćen predmet sa kojim je možda nastalo neko od čuvenih dela".
Video: Tanjug/NZ
Inicijativa da se 60 godina od kako je Andriću uručena Nobelova nagrada za književnost u Stokholmu konačno tamo pošalje jedan predmet iz njegove kolekcije došla je na inicijativu ministarke kulture Maje Gojković.
Prilikom poslednje posete Švedskoj Gojković je primetila da u stokholmskom muzeju nema nekog predmeta srpskog nobelovca.
- U samom dogovoru i inicijativi da se uradi nešto na legatu Spomen-muzeja Ive Andrića, između ostalog, dogovorili smo se da sada obavimo to. Nije nešto krucijalno i važno, ali je lepa praksa koja povezuje sve nobelovce i zemlje - rekla je Medaković.
Dodala je da bi Andrićevo naliv pero bilo isporučeno i ranije, ali su se isprečile stroge pandemijske mere, dok je za očekivati da će predmet našeg nobelovca biti izložen u Stokholmu od iduće godine.
Foto: Tanjug/Miloš Milojević
Gojković je večeras svečano otvorila obnovljenu stalnu postavku Muzeja Ive Andrića povodom 60 godina od dodele Nobelove nagrade piscu romana Na drini ćuprija, Travnička hronika, Prokleta avlija i drugih znamenitih dela.
Pred brojnim predstavnicima diplomatskog kora i novinarima, Gojković je rekla da je u cilju dodatne afirmacije Andrićevog dela inicirala da se "jedan lični predmet ustupi Muzej nobelove nagrade u Stokholmu, koji je to sa zadovoljvstom prihvatio".
- Sledeće godine Medaković i ja posetićemo muzej i uručiti naliv pero čime će se u švedskoj javnosti osvežiti sećanje na Andrićevo delo i dodatno obogatiti izuzetna kolekcija posvećena svim dobitnicima Nobelove nagrade- rekla je Gojković.
Foto: Tanjug/Miloš Milojević
Prilikom svečanosti, Gojković je uručena zahvalnica za pomoć u rekonstrukciji i osavremenjivanju Andrićevog muzeja, koju je primio i gradski sekretar za kulturu Ivan Karl, a pripala je i večeras odsutnom zameniku gradonačelnika Beograda Goranu Vesiću.
- Spomen-muzej Ive Andrića je u godini kada obeležavamo važan jubilej dobio potpuno novi sjaj - rekla je Gojković pred brojnim pripadnicima diplomatskog kora, zvanicama i novinarima na Andrićevom vencu 8.
Ocenivši da je Andrić (1892-1975) "jedan od najvećih pisaca 20. veka", Gojković je podsetila da muzej, smešten u književnikovom stanu u Beogradu, "već 45 godina čuva njegovu ostavštinu, koja je važan deo našeg kulturnog nasleđa".
- Na mestu gde je velikog pisca zatekla vest o dobijanju Nobelove nagrade, nakon njegove ustaljene šetnje Kalemegdanom, brojni posetioci imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa ličnošću Andrića - rekla je Gojković.
Prema njenim rečima, muzej je "autentičan podsetnik na (Andrićevu) jednostavnost i veličinu", a ispunjen je dragocenim fotografijama, originalnim rukopisima, umetničkim i ličnim predmetima, knjigama, odlikovanjima i drugim.
- Služeći svojoj otadžbini ostavio je snažan pečat u diplomatiji. Svuda gde je boravio ostao je upamćen kao veliki profesionalac i osoba koja pleni manirima i svojom celokupnom pojavom - podsetila je ministarka.
Uručujući zahvalnice, direktorka Muzeja grada Beograda Jelena Medaković je istakla da je Spomen-muzej Ive Andrića rekonsturisan i prilagođen potrebama publike na inicijativu Gojković na početku njenog mandata.
Video: Tanjug/NZ
- Važno je da svaki od legata bude bezbedan u merama i uslovima za zaštitu nasleđa. U ovom muzeju imamo prvi put potpuno digitalizovan monitoring svih konzervatorskih uslova i mera, i na taj način muzej ispunjava prvu ulogu i misiju - rekla je Medaković.
Prema njenim rečima, sav materijal u muzeju je sada kompletno digitalizovan i dostupan školama u dijaspori i za razgledanje u muzeju.
Ivan Karl se u svoje i Vesićevo ime zahvalio timu Muzeja Beograda i Ministarstvu kulture, naglasivši da "nema kulture bez Beograda, a nema ni kulture Beograda bez Srbije i podrške Ministarstva kulture".
Foto: Tanjug/Miloš Milojević
Pisac znamenitih dela srpske književnosti "Na drini ćuprija", "Travnička hronika", "Prokleta avlija" i drugih, kao diplomata službovao je dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka, između ostalog, u Parizu, Madridu, Briselu i Berlinu.
U svom obraćanju ambasador Nemačke Tomas Šib je istakao da Andrić i dalje fascinira 60 godina posle dobijanja Nobelove nagrade, jer "nije samo opisao svetsku istoriju na viozionarski način, nego ju je iskusio izbliza".
Foto: Tanjug/Miloš Milojević
Prema njegovim rečima, Andrić je "književni genije, diplomata, gospodar nekoliko jezika, koji je vodio istinski evropski život".
- To je očigledno u njegovom stanu, sada muzeju, gde u njegovoj biblioteci prirodno uporedo stoje knjige jugoslovenskih, španskih, francuskih, italijanskih, poljskih i ruskih pisaca. Kakav život, kakav istinski evropski život! - ocenio je Šib.
Belgijski ambasador Kun Adam prisutnima se delomično obratio na srpskom jeziku, u znak postovanja prema velikom piscu, rekavši da most iz romana "Na Drini ćuprija" "ne povezuje samo dve obale već spaja vekove istorije".
- Upravo je to suština diplomatije, da povezuje tačke istorije, pokušavajući da shvati zašto je nešto kako jeste, pomažući da se premoste nesporazumi...Svi treba da se ugledamo na Andrića - rekao je Adam.
Foto: Tanjug/Miloš Milojević
. Sam Andrićev govor na francuskom prilikom primanja Nobelove nagrade izazvao je mnoge rasprave o istočnjačkoj i svetskoj dimenziji njegovog dela - podsetio je Košar.
Ambasador Francuske Pjer Košar istakao je da je "u očima Francuza Andrić veliki autor, balkanski i svetski", kojima su poznata mnoga njegova dela a najviše "Na Drini ćuprija" i "Travnička hronika".
Foto: Tanjug/Miloš Milojević
Španski ambasador Raul Bartolome Molina je podsetio na Andrićevu knjigu "Razgovori sa Gojom", koja je prevedena na španski, i da je u Madridu pre nekog vremena postavljen spomen-natpis na zgradi u kojoj je stanovao.
- Na moje iznenađenje bio sam našao deset njegovih knjiga prevedenih na španski u jednoj knjižari. To znači da je čitan čak i danas u Španiji. Andrić je bio diplomata i među najvećim evropskim piscima druge polovine 20. veka - rekao je Molina.
NA DANAŠNJI DAN Ivo Andrić osvojio Nobelovu nagradu
Autor: Tanjug