🐋

Naučnici su na jugoistočnoj obali Australije otkrili fosil do sada nepoznate vrste praistorijskog kita. Ovo drevno stvorenje plivalo je okeanima pre oko 26 miliona godina, a svojim velikim očima i oštrim zubima dominiralo je vodenim svetom, prenosi Science Alert.

Za razliku od današnjih kitova, koji važe za najveće životinje na planeti, novootkriveni Janjucetus dullardi bio je iznenađujuće malen, veličine odraslog čoveka ili praistorijskog pingvina.

- To je u suštini mali kit sa ogromnim očima i ustima punim oštrih, sečivolikih zuba. Zamislite minijaturnu verziju kita usana koja liči na ajkulu, izgleda simpatično, ali nije bezopasan - objasnio je paleontolog Ruerid Dankan iz Istraživačkog instituta Muzeja Viktorije i Univerziteta Monaš.

Foto: Victoria museum/Skrinšot

Fosil se sastoji od delimične lobanje, uključujući zube i ušne kosti, što je naučnicima omogućilo da ga klasifikuju kao pripadnika grupe mamalodontida, izumrlih drevnih kitova. Ovo je tek četvrti mamalodontid ikada otkriven, i treći pronađen u formaciji fosila Jan Juk u australijskoj Viktoriji. Ovi ostaci su prvi koji očuvano prikazuju i zube i unutrašnju strukturu uha.

Smatra se da ostaci pripadaju mladunčetu dugom oko 2 metra. Odrasli primerak bi bio nešto veći, ali ne bi dostigao dimenzije današnjih kitova maksimalno oko četiri metra.

Foto: Victoria museum/Skrinšot

Ušne kosti otkrivaju kako je J. dullardi opažao okolinu i orijentisao se pod vodom. Iako su svrstani u kitove usane, mamalodontidi nisu imali usne ploče, već oštre zube, što ukazuje na to da su se nalazili van glavne linije evolucije današnjih kitova.

Analiza njihovih zuba i unutrašnjeg uha može pomoći da se razjasni zašto su upravo mamalodontidi izumrli, dok su ostali kitovi preživeli i evoluirali u džinove kakve poznajemo danas.

- Ovaj fosil nam otkriva kako su se kitovi razvijali i prilagođavali životu u okeanima. Ova oblast je nekada bila kolevka za neke od najneobičnijih kitova u istoriji – a mi tek počinjemo da otkrivamo njihove priče - rekao je paleontolog Erik Ficdžerald.

Ovo otkriće objavljeno je u stručnom časopisu Zoological Journal of the Linnean Society.

Foto: Victoria museum/Skrinšot

Autor: redportal.rs